Sankcionisanje uvrede i klevete kao krivičnih djela i
drakonske kazne do čak 100.000 KM, koje vode direktno u bankrot – takvu su
sudbinu vlasti u Srpskoj namijenile “neposlušnim medijima” i građanima koji
“pričaju svašta”.
Uz urušavanje građanskih sloboda u stezanje obruča oko
novinara i drugih kritički nastrojenih građana, otvaraju se i brojna druga, ne
manje intrigantna pitanja.
Jedno od njih je i gdje su granice javnog i privatnog i je
li ovaj zakon, ako bude usvojen, uvodi u situaciju u kojoj su “snagama reda”
odriješene ruke i otvoren put ka teroru.
Da li će se Ministarstvo pravde uspjeti da ubijedi građane
da su planirane izmjene Krivičnog zakonika u skladu sa “evropskim standardima”,
jer i Njemačka i Švedska, eto, imaju iste takve zakone.
Radmila Žigić, dugogodišnja novinarka i aktivistkinja u
borbi za zaštitu ljudskih prava, smatra da inkriminacija klevete ozbiljno
ugrožava slobodu medija i donosi strah od zloupotreba i neizvjesnost u rad
novinara i izdavača.
Sankcionisanje klevete kao krivičnog djela, dodaje ona, bila
bi opravdana samo u situaciji da su mehanizmi zaštite slobode mišljenja i
medijskih sloboda u istom nivou sa zaprijećenim krivičnim gonjenjem, što u
Republici Srpskoj nije slučaj.
– Porediti nas sa zemljama EU koje su inkriminisale klevetu
nije opravdano, ako se ne sagleda i nivo zaštite slobode govora koji u tim
zemljama postoji – kaže Radmila Žigić za Srpskainfo.
Dodaje da ne postoje ni dostupna istraživanja ili procjene,
koje bi dokazale da su uvrede i klevete u Srpskoj u tolikoj mjeri
rasprostranjene i ugrožavajuće pojave, da ih je potrebno kriminalizovati.
– Kriminalizacija znači uključivanje policije i tužilaštva u
prostor građanskih sloboda i ona mora da bude zaista opravdana opštim dobrom – ističe
Žigićeva.
Drugi problem Nacrta izmjena Krivičnog zakonika RS, u
poglavlju o krivičnim djelima protiv časti i ugleda je, kako ističe Žigićeva,
“inicijalna nedorečenost u pogledu razdvajanja privatnog i javnog prostora”.
– Koje situacije i mjesta ima na umu predlagač kada kaže da
“ko o drugom iznosi ili prenosi nešto neistinito što može škoditi njegovoj
časti ili ugledu znajući da je to što iznosi ili prenosi neistina” – pita se
Žigićeva.
Da li to obuhvata i privatni prostor, radno mjesto, mjesnu
zajednicu, ulicu, kafanu?
– Ako u razgovoru uz kafu sa prijateljima, kažete nešto što
je možda neistina i nekoga vređa, da li bi i to bilo krivično djelo? Hoće li
policija upadati u kuće, zbog riječi izrečenih u privatnosti doma? Da li je ovo
prijetnja privatnoj komunikaciji i ličnim građanskim slobodama – pita se
Radmila Žigić.
crna-hronika.info