Prvi sastanak američkog državnog sekretara Entonija Blinkena
(Antony) i visokog kineskog diplomate Vang Jia poslije incidenta s obaranjem
navodnog kineskog špijunskog balona iznad teritorije SAD koji je doveo do
razmjene optužbi i upozorenja, donosi malo nade da će se napeti odnosi dvije
zemlje poboljšati u skorije vrijeme, pišu svjetski mediji.
Blinkenovo upozorenje
Visoki zvaničnici SAD i Kine su u subotu, 18. februara
razmijenili optužbe zbog oborenog kineskog balona u napetoj atmosferi javnih
obraćanja i tajnog sastanka najviših diplomata dvije zemlje, napisao je
Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
Vang Ji iskoristio je jutarnji govor na Minhenskoj
sigurnosnoj konferenciji da kritikuje reakciju Vašingtona na pojavu kineskog
balona nad teritorijom SAD-a.
Popodne, dodaje list, američka potpredsjednica Kamala Haris
(Harris) i državni sekretar Entoni Blinken upozorili su Kinu da ne pomaže
Rusiji u njenom ratu u Ukrajini pred širokom publikom diplomata i vojnih
oficira na konferenciji.
Ipak, u večernjim satima, Blinken i Vang su održali
jednosatni sastanak koji nije bio javno zakazan i na kojem je, prema kasnijem
saopštenju Stejt departmenta, Blinken govorio o neprihvatljivom kršenju
suvereniteta SAD "naglašavajući da se ovaj neodgovorni čin više nikada ne
smije ponoviti".
Navodni kineski špijunski balon pao je u okean nakon što ga
je američka vojska oborila kod istočne obale u subotu, 4. februara, 2023.
Incident s balonom ilustruje dugotrajno nepovjerenje i
napetost između SAD i Kine
Sastanak u Minhenu imao je za cilj obnavljanje komunikacije
na visokom nivou s Pekingom, ukazuje Volstrit džurnal, dodajući da je Blinken
istakao "važnost održavanja diplomatskog dijaloga i otvorenih linija
komunikacije u svakom trenutku".
Uoči sastanka, tvrde upućeni izvori, kineski zvaničnici su
također izrazili optimizam kazavši da obje strane prepoznaju potrebu za
rješavanjem istrošenih tenzija oko balona. Kina, smatraju stručnjaci, vidi
razgovore sa SAD kao način da se okrene stranica s balonom i prijeđe na druga
goruća pitanja.
Nejasno je hoće li susret Blinkena i Vanga u Minhenu
"pročistiti zatrovani zrak", naglasio je list, ukazujući na izjavu
visokog zvaničnika Stejt departmenta da kineska strana nije "pružila bilo
kakvo vjerodostojno objašnjenje o tome šta je ovaj balon bio".
Zvaničnici nisu odmah najavili sljedeći korak u komunikaciji između Washingtona i Pekinga, ali je Blinken ponovio očekivanje predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) da održi telefonski razgovor s kineskim čelnikom Si Đinpingom.
Kineske optužbe
Obaranje navodnog kineskog špijunskog balona u blizini obale
Južne Karoline 4. februara izazvao je ozbiljne diplomatske sukobe između SAD i
Kine, ističe Gardijan (The Guardian), naglasivši kako je sastanak Blinkena i
Vanga u Minhenu bio prvi kontakt visokih zvaničnika dvije zemlje od tog
incidenta.
Visoki kineski diplomata Vang kazao je u Minhenu kako je
korištenje naprednog borbenog aviona u obaranju balona "nevjerovatan i
gotovo histeričan" potez, te je optužio SAD za kršenje međunarodnih normi.
"Ima toliko balona po cijelom svijetu, a imaju ih razne
zemlje, pa hoće li ih Sjedinjene Države sve oboriti?", rekao je Vang
kazavši da Kina traži od SAD "da pokažu svoju iskrenost i isprave svoje
greške i riješe ovaj incident koji je naštetio kinesko-američkim
odnosima."
Kina je, podsjeća Gardijan, odbacila tvrdnje da je balon
korišten u svrhe nadzora i tvrdi da je to bio civilni meteorološki objekat koji
je skrenuo s kursa.
Vangovo kritikovanje "pretjerane upotrebe sile"
Sjedinjenih Država s jedne, i Blinkenovo upozorenje da se "takav nadzor
više nikada ne smije dogoditi" s druge strane, ukazuje kako ni Peking ni
Vašington zapravo nisu spremni da poboljšaju bilateralne odnose, ocjenjuje
Politiko (Politico).
U Vangovom saopštenju koje su objavili kineski državni
mediji nakon njegovo susreta s Blinkenom, incident s balonom se opisuje kao
"takozvani incident s vazdušnom letjelicom".
To je, prema ocjeni Politika, očigledan pokušaj Pekinga da
se omalovaži reakcija SAD koja je, između ostalog, uključivala sve veću
dvostranačku pobunu oko onoga što rezolucijom američkog Zastupničkog doma i
Senata proglašeno "drskim kršenjem" suvereniteta SAD.
Kineski balon na palubi američke mornarice nakon što je
izvađen iz Atlantskog oceana nedaleko od obale Južne Karoline, SAD, 13. veljače
2023.
Sam sastanak dvojice zvaničnika u Minhenu, dodaje portal,
bio je povezan s rizicima za američkog predsjednika Bajdena koji pokušava
uravnotežiti želju svoje administracije da održi "otvorene linije
komunikacije" s Pekingom usred sve većeg dvostranačkog bunta u SAD oko
kineskog balona zbog kojeg se napeti odnosi između dvije zemlje pogoršavaju.
I dalje napeti odnosi
Dok Bajden često govori kako odnos Kine i SAD treba ide u
pravcu snažnog takmičenja a ne sukoba, mnogi na Minhenskoj sigurnosnoj
konferenciji izrazili su zabrinutost da je rješavanje epizode s balonom samo
istaknulo činjenicu da dvije zemlje nisu uspjele deeskalirati napete odnose,
napisao je Njujork tajms (The New York Times).
Iako je sastankom Blinkena i Vanga nastavljen diplomatski
kontakt dvije zemlje koji je bio zamrznut otkako su SAD oborile kineski
špijunski balon, mnogi američki zvaničnici kao i kineski državni mediji susret
opisuju kao konfrontirajući.
Bajden: Neću se izvinjavati zbog obaranja kineskog
balona, ali ne želimo hladni rat
Mada je nakon susreta zvaničnika u Minhenu, Stejt department
nastojao istaći kako je Blinken imao oštar ton, njegova službena izjava o
sastanku, između ostalog, navodi kako SAD "ne žele sukob s Kinom i ne
traže novi hladni rat".
Ta je fraza, ističe Njujork tajms, bila posebno značajna s
obzirom na to da je Vang, tokom ranijih primjedbi u subotu na konferenciji,
rekao da se "hladnoratovski mentalitet vratio" u globalna pitanja.
Sastanak u subotu navečer uslijedio je dvije sedmice nakon
što je Blinken iznenada otkazao dugo planirani put u Peking zamišljen kao korak
prema smirivanju odnosa između Sjedinjenih Država i Kine koji su se rasplamsali
posljednjih godina, dok su neki analitičari zabrinuti zbog rastućeg potencijala
za budući vojni sukob.
Otkazano putovanje i verbalni rat koji je uslijedio, dodatno
su unazadili odnose, naglašava list, dodajući da je nakon obaranja kineskog
balona, Kina odbila zahtjev američkog ministra odbrane Lojda Ostina (Lloyd J.
Austin) da razgovara sa kineskim kolegom, što su mnogi američki zvaničnici
opisali kao zabrinjavajući razvoj događaja.
Nakon minhenskog susreta, niti jedna zemlja nije rekla ništa
o traženju novog datuma za posjetu američkog državnog sekretara Pekingu,
napisao je Njujork tajms, istaknuvši kako je Blinken nakon sastanka kazao kako
tokom sastanka s Vangom nije bilo "nikakvog izvinjenja" o incidentu s
balonom.
Bio je to još jedan podsjetnik da su kinesko-američki odnosi
pali na možda najnižu tačku otkako je bivši američki predsjednik Ričard Nikson
(Richard Nixon) prije pola vijeka otvorio kanal komunikacije s kineskim
vodstvom, napisao je Njujork tajms.
Kineske veze s Moskvom
Kako je sastanak Blinkena i Vanga održan na marginama godišnje
Minhenske sigurnosne konferencije posvećene ključnim geopolitičkim izazovima s
fokusom na rusku invaziju na Ukrajinu, dvojica diplomata su razgovarali i o
kineskom savezništvu s Moskvom, napisao je Vašington post (The Washington
Post).
Na tradicionalno eurocentričnoj konferenciji u Minhenu, stav
Kine oko Moskve bio je posebno zanimljiv s obzirom na, kako ističe list,
iznenađujuću najavu da kineski predsjednik Si Đinping planira održati
"mirovni govor" na godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu.
Kina će iznijeti svoj stav o rješavanju ukrajinskog sukoba u
dokumentu u kojem se ističe da se teritorijalni integritet zaraćenih zemalja ne
smije narušiti, rekao je Vang u subotu na panelu minhenske konferencije.
Vang je također rekao da svjetske sile moraju početi
razmišljati "o tome kakve napore možemo učiniti da zaustavimo ovaj
rat" i naglasio da se "nuklearni ratovi ne smiju voditi".
Međutim, napisao je Vašington post, uprkos izrečenom
interesu Pekinga za okončanje sukoba, Blinken nije djelovao ubijeđen da je Kina
spremna raskinuti s Rusijom, rekao je visoki zvaničnik Stejt departmenta, koji
je govorio pod uslovom anonimnosti.
U televizijskom intervjuu koji je emitovan u nedjelju, 19.
februara, Blinken je ponovio da Kina razmatra pružanje podrške Rusiji u njenim
naporima protiv Ukrajine, uključujući oružje i streljivo.
Do sada, pojašnjava list, Peking nije pružao direktnu vojnu
podršku Rusiji, ali su američki zvaničnici optužili kineske državne kompanije
za pružanje neodređene pomoći Rusiji posljednjih sedmica.
Iz Stejt departmenta tvrde da je Blinken u Minhenu upozorio
Vanga da će biti "posljedica ako Kina pruži materijalnu podršku Rusiji ili
pomoć u izbjegavanju sistemskih sankcija".
Slobodna Bosna