PRIVATNO-JAVNIM PARTNERSTVOM DO OBNOVE ZGRADE KULTURNOG CENTRA U BIHAĆU
Nakon što je Unsko-sanski kanton medju prvima u BiH donio Zakon o privatno-javnom partnerstvu, Grad Bihać je putem Projektog tima za pripremu prijedloga projekata privatno-javnog partnerstva, u saradnji sa Konsultantskom kućom Convita iz Zenice, uradio Studiju opravdanosti po modelu privatno-javnog partnerstva za Kulturni centar Bihać. Šta je ustvari privatno-javno partnerstvo, kao model finansiranja?
„Generalno, privatno-javno partnerstvo je jedan novi vid ulaganja u javnu infrastrukturu, s privatnim novcem. Time se pravi jedna dobra baza da se pored svježeg kapitala, koji dođe iz privatnog sektora, oslobode budžetska sredstva, koja se mogu koristiti za druge namjene“, odgovara Davor Sušić direktor konsultantske kuće Konvita.
Svrha izrade Studije je da se, na osnovu različitih modela i finansijskih projekcija, omogući Gradu Bihaću donošenje najoptimalnije odluke o opredijeljenosti za uspostvaljanje privatno-javnog partnerstva, kada je u pitanju projekt Kulturni centar Bihać.
Vildana Zulić, pomoćnica gradonačelnika Bihaća za strateško planiranje i upravljanje projektima, govori o značaju mogućeg finansiranja obnove Kulturnog centra na osnovama privatno-javnog partnerstva.
„Bio bi ovo prvi projekt u Unsko-sanskom kantonu, a možda i šire, koji se inplementira po modelu
privatno-javnog partnerstva. Vidimo da je takva praksa u zemljama u regionu. Ovo bi nam itekako pomoglo u finansijskom smislu, kako bismo uredili ovaj objekat i priveli ga njegovoj namjeni. Objekat je nedovršen, nije u potpunoj funkciji i na neki način narušava izgled Grada“, kazala je Vildana Zulić.
Važno je reći da model privatno javnog partnerstva predviđa da javni partner, u ovom slučaju Grad Bihać, zadržava vlasništvo nad objektom, a rizike potražnje obično prepušta privatnom partneru. Studija predviđa da se dio objekta adaptira za potrebe Kulturnog centra, koji će u svom sastavu imati pozorište. U preostali dio prostora, kako je predviđeno , smjestile bi se gradske institucije srodnih djelatnosti.
Bez obzira na model finansiranja koji se odabere, vrijednost kapitalnog ulaganja u projekat obnavljanja zgrade Kulturnog centra je gotovo 5.5 miliona konvertibilnih maraka, uz procijenjene godišnje troškove održavanja od preko 700.000 KM. Ukoliko postoji partner, spreman na ovakva ulaganja, a takav će se potražiti javnim pozivom, koji će biti raspisan nakon što, danas prezentirana studija opravdanosti prođe proceduru u Gradskom Vijeću Bihaća.
Radio Bihać
