Usisivači, stolice i životinje samo su dio onoga što se može
vidjeti na deponiji u Sanskom Mostu na kojoj se na godišnjem nivou odlaže devet
hiljada tona smeća. Ovo je ujedno i najveći ekološki problem ove lokalne
zajednice, a za svoje zdravlje strahuju i stanovnici koji žive u neposrednoj
blizini deponije.
Od 1968., kada je formirana, deponija u Sanskom Mostu ima
karakter privremene. Njeni kapaciteti su već odavno popunjeni, a lako bi se
moglo dogoditi da u pitanje dođe dalje odlaganje smeća. Najviše ispaštaju oni
koji tu žive.
Problem je, kažu u ovoj općini, mogao biti riješen
izgradnjom regionalne deponije u kantonu za koju je Svjetska banka odobrila
milionski kredit koji je u međuvremenu potrošen. Danas je jedna od opcija
odlaganje smeća u Prijedoru.
“Bila je osnovana firma na nivou kantona, ali taj projekat
nije zaživio i pitanje je da li će uopšte. Čak je i ta firma u stečaju. S ovim
problemom pokušavamo se sami izboriti.Problem nije alarmantan, ali nam stvara
poteškoću koju moramo riješiti. Obavili smo neformalan razgovor s Prijedorom
koji ima uređenu deponiju”, kazao je Elvis Pašić, pomoćnik načelnika Sanskog
Mosta
Postojeću deponiju i propali projekat po različitim osnovama
uredno plaćaju građani. Šta dobijaju zauzvrat?
Identične probleme s odlaganjem smeća imaju i druge lokalne zajednice
na području Unsko-sanskog kantona. Kanton koji turistima nudi jednu od
najčišćih rijeka u Evropi i Nacionalni park Una, ali i pogled na divlje
deponije.
RTV USK
